Zagrebačka je kuhinja jedinstven izlog hrvatske kuhinje, sklad vrlo zanimljivih i ukusnih, često naizgled posve nespojivih oprečnosti. O bogatstvu i raznolikosti zagrebačkih stolova, prepunih ukusnih jela i pratećih pića svjedoče i pisane kuharice, među kojima je i prva Zagrebačka kuharica, autorice Marije Kumičić iz 19. stoljeća. Ona se izravno oslanja na ondašnje europske građanske uzore, Katarinu Prato, Sint-Hylairea, ali ne zaboravlja ni domaća, narodna jela.

Zagrebačka kuhinja mješavina je bogatog nasljeđa, tako da se u njoj ocrtava povijest grada obilježena mijenama. Zagrepčani su onome što jedu oduvijek poklanjali veliku pažnju. Već u srednjem vijeku na Gradecu je bilo 90 obrtnika prehrambene struke. Vrijedi istaknuti da Zagrepčani rado kuhaju doma, iz čega su nastala i brojna tradicionalna gastronomska događanja s prezentacijama i ocjenjivanjima u gradu i okolici. Istraživanja pokazuju da su Zagrepčani, možda i zbog nesumnjivo bolje ponude namirnica, veći štovatelji mediteranske kuhinje, posebice dalmatinske, od stanovnika Dalmacije te da su moderna zagrebačka kuhinja i navike Zagrepčana, zdravstveno procjenjujući, u hrvatskome vrhu.

Paprenjaci

TRADICIONALNI KOLAČI
Tradicija zagrebačkih kavana i slastičarnica je duga i bogata, pa svakako vrijedi kušati zagrebačke savijače nadjevene sirom, jabukama i trešnjama, zatim kremšnite i razne torte.
Paprenjak, kojega u svojim zagrebačkim romanima opisuje i August Šenoa, potomak prvog zagrebačkog slastičara, postao je jednim od omiljenih zagrebačkih suvenira. Također i licitar, najčešće u obliku srca, mnogima je još vrlo ukusan, posebice uz medicu i gvirc, proštenska pića od prevrelog meda. Uz njih, ukusni suveniri iz Zagreba, mogu biti i samoborski bermet te samoborska muštarda, zagrebačka torta ili dizani kolači bogato nadjeveni orasima, makom, rožičkom, kravljim sirom ili pekmezom.

Punjena teleća prsa

JELA OD MESA
Zagreb ima svoj, zagrebački odrezak - teletinu raskošno punjenu sirom i praškom šunkom te paniranu poput bečkog odreska. Pruži li vam se prilika, ne propustite, primjerice, neki od tradicionalnih zagrebačkih gableca - vinski gulaš ili špek fileke, sezonska variva od poriluka, slatkog i kiselog kupusa s grahom, i sl. te s faširancima ili kobasicama, sarmu ili punjenu papriku - zatim govedsku ili kokošju juhu s rezanicama, krpice s pečenim zeljem, krvavice i pečenice s restanim krumpirom i zeljem, kuhani, na dimu sušen svinjski buncek s dinstanim kiselim zeljem, kuhanu kokoš ili govedinu s umakom od hrena, te kuhanu šunku s ribanim svježim hrenom.

Purica s mlincima

PURICA S MLINCIMA
Purica s mlincima sjajno objedinjuje divljinu Novog Svijeta, odakle je stigla ta ptica metalnosivoga perja, da bi nedavno ponovo bila pripitomljena u zaštićenu pasminu zagorskog purana, i Staroga Svijeta, gdje razne beskvasne pogače peku od drevnih vremena. Zagreb izuzetno cijeni peradske pečenke, a nekad ponajprije blagdanska purica, postala je zadanost svakoga stola. Iako mlinci sjajno pristaju i uz pečenog odojka, kako su se posluživali nekad, a purica i uz krumpir ili kao i druga perad, s nadjevom od žemlji s iznutricama, kosane teletine, gljiva ili sjeckanoga povrća, par purica i mlinci s raznim salatama, nemaju zamjene.

Samoborska kotlovina

KOTLOVINA
Kotlovina je autentični specijalitet Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. U metalnome, nekad kovanome šeširu, izvorno se peku, pa u vlastitom soku, vinu i začinima dinstaju najčešće svinjski kotleti i kobasice. Katkad im dodaju i prosušenog mesa, a sve češće, zbog toga što poprima osobit okus, obvezno i povrće - luk, krumpir, rajčica, paprika... Najvažnije je da se kotlovina priprema na otvorenom. Tek se nedavno s nekadašnjih sajmišta i cesta ispred gostionica kojima su bile promocija i poziv na kušanje, preselila u restorane.

PISANICE
Nijedna važna svečanost nekad nije mogla proći bez goveđe pisane pečenke. Otkako je nagrađena u svijetu, sve je omiljenija pisanica Stubica. Dok se govedina špika korjenastim povrćem i slaninom, taj je svinjski file, lungić, a sve češće sukladno nutricionističkim trendovima i pureća prsa, elegantno nadjeven suhim šljivama i "opijen" - šljivovicom. Tome omiljenom modernom specijalitetu korijeni sežu sve do plemenitaških stolova iz zagorskih dvoraca.

Štrukli

ŠTRUKLI
Štrukli su zahvaljujući predstavljanju hrvatske kuhinje i kuhara po vodećim svjetskim hotelskim lancima, možda najpoznatiji hrvatski specijalitet posljednjih dvadesetak godina. Zovu ih i zagorskima, a omiljeni su u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iako tanko vučeno tijesto, zacijelo preuzeto od Turaka za osvajanja prema Beču, nadijevaju raznovrsnim najdevima (tikve, mak, jabuke ...) najomiljeniji su sa svježim kravljim sirom. Kuhaju ih i peku, dodaju u juhu ili poslužuju kao desert, i slane i slatke, a najprihvaćeniji su kao malo jelo, odnosno toplo predjelo, prokuhani pa nježno zapečeni u vrhnju.